top of page

MELANHOLIJA

Legenda: Film Melanholija se moĆŸe posmatrati kao apokaliptički diptih film, s tim da je srediĆĄte sa Armagedona izmeĆĄteno na unutraĆĄnju dramu likova koji se pojavljuju u filmu. Akcenat je stavljen na dva lika, kako je i film podeljen, na DĆŸastin i Kler, na racionalno i neracionalno. Fon Trirov filmski jezik moĆŸemo posmatrati kroz reference koje nam ostavlja za dalje razmiĆĄljanje. Ono ĆĄto je bukvalno prikazano, kroz znakove i simbole, stalno nas navodi na dalje preispitivanje. U prvom delu filma, uslovno rečeno, ruĆĄi se svet jednom od likova, dok se u drugom delu svet doslovno sruĆĄio. Fon Trir je izbegao standardne obrasce filma katastrofe i fokusirao intimne doĆŸivljaje dve sestre, kao jako precizne studije karaktera. To je ono na ĆĄta gledalac reaguje, jer pored apokaliptičnog događaja koji je sam po sebi primarno zastraĆĄujući, on je do detalja prikazao osećanje potpune slabosti i nemoći, bilo kroz depresiju jedne sestre ili iskonski strah i paniku druge. Melanholija će ubiti čovečanstvo! Kraj je neminovan, pa mu shodno tome nije posvećeno ni previĆĄe paĆŸnje. Melanholija je film koji zahteva promiĆĄljanje na nekoliko nivoa, ili moĆŸe se reći da ima viĆĄe puteva koji vode do jednog, neminovnog, kraja. 

Ofelija

Ukazuju nam se scene, znakovi, koji nas teraju na razmiĆĄljanje. Patos je evidentan, a na kraju filma shvatićemo da je ovakav početak početak zapravo predskazanje kraja. MoĆŸda i treba početi od kraja jer film nam ne pruĆŸa nadu da nas ,,iza” neĆĄto čeka. Imamo samo ovo mučno postojanje na zemlji.

 

Film ,,Melanholija”, reĆŸiser Lars fon Trir, 2011. , isečak: 00.01min- 07.40min.

Zemlja

Dobro znamo da je to izvesno, ali se i dalje ponaĆĄamo kao da nije.

 

Film ,,Melanholija", reĆŸiser Lars fon Trir, 2011. 

Nada

DĆŸastin sklanja dela Kazimira Maljeviča i referiĆĄe na proĆĄlost slikama Brojgela, Karavađa, Milea. Promenom slika dolazi do kritike racionalističkog znanja (zastupa ga DĆŸon i Kler donekle) i dolazimo do DĆŸastinine pozicije, melanholije. Refirmacija znanja gde melanholija nije nuĆŸno bolest. Tek u 19. veku se ,,institucionalizovala” pojavom bolnica, ludnica i sl. (Fuko ,,sama udnica proizvodi ludilo”). DĆŸastin se vraća na dela gde je melanholija put ka znanju. Naručito aktuelna u 16.veku u doba neoplatonizma gde je bila obeleĆŸje izuzetnih ljudi sa posebnom vrstom znanja.

Film ,,Melanholija", reĆŸiser Lars fon Trir, 2011., isečak: 42.43-  43.45min.

NiĆĄta

Kazimir Maljevič je zastupao tezu zasebne realnosti, suprematizma kao slikarske realnosti-slika treba da predstavlja samo ono ĆĄta je u prirodi slikarstva. Njegova dela su sklonjena, a fon Trir nam je vraćanjem u proĆĄlost zarad pronalaĆŸenja suĆĄtine na paradigmatičan postmoderan način pokazao da beĆŸanja od realnosti nema. 

 

Film ,,Melanholija”, reĆŸiser Lars fon Trir, 2011. isečak:02.01-02.2min.

© 2015 Zaƥto se plaƥimo Lars fon Trira?

  • w-facebook
bottom of page