
MANDERLEJ
Legenda: Film Manderlej je nastavak Dogvila, i takoÄe se bavi se etiÄkim i moralnim pitanjima pojedinaca, kao i druĆĄtva. Ovoga puta glavna protagonistkinja Grejs nailazi na grad u kojem i dalje vlada robovlasniÄki sistem i uz pomoÄ gangstera i moÄi koju ima oslobaÄa robove - afroamerikance. Ona koristi svoju moÄ da Äini dobro. No, da li je sloboda, podarena ili nametnuta od strane nekog treÄeg, u svetu u kojem nisu svi slobodni, jer nisu svi jednaki, istinita? Da li je tuÄa definicija slobode dovoljno dobra da bude i naĆĄa, ili smo u njoj i dalje nezaĆĄtiÄeni i robovi? Represija nad siromaĆĄnima, nad ljudima tamne boje koĆŸe, i dalje postoji, ali zbog slobode koja je ,,poklonjena" sada je lakĆĄe nego ikad verovati da je onaj ko ne uspe da se obogati sam kriv za to. BivĆĄi robovi u filmu ne dozvoljavaju da doÄe dotle, biraju manje zlo, da za sve ĆĄto je loĆĄe krive gazdu-vlasnika, jer su se slobodni sretali sa drĆŸavom koja je ne baĆĄ prijateljski nastrojena. Grejs, suoÄena sa straĆĄnom istinom - da neko moĆŸe izabrati da je rob pre nego da je slobodan, oseÄa bes, ali ni u jednom trenutku ne preispituje svoje motive i ,,nametanje slobode".
Poklonjena sloboda
Grejs smatra da je njena duĆŸnost, kao jedne srednjoklasne bele ĆŸene da se oduĆŸi crnim robovima zbog brutalnosti robovlasniĆĄtva. Ona veruje da im je podarila slobodu jedanko kao ĆĄto Amerika u to veruje.
Film ,,Manderlej", Lars fon Trir, 2005.,
SuoÄavanje sa slobodom

Demokratija u filmu je predstavljena kao sistem koji guĆĄi pojedinca koji se suprotstavlja volji veÄine. Da li veÄina ima pravo da nekom oduzme ĆŸivot? Ako je opasan po druge - da. A slobodu? Ako je veÄa vrednost od ĆŸivota?
Film ,,Manderlejâ, reĆŸiser Lars fon Trir, 2005., iseÄak: 2.09.00- 2.11.00.
Gazdovanje slobodom
Grejs je razoÄarana time ĆĄto robovi ne vole svoju slobodu koliko je mislila da Äe je voleti. Ili koliko je ĆŸelela? Ili koliko se oseÄala krivom? Da li ĆŸeli da su slobodni ili ĆŸeli Äistu savest?
Film ,,Manderlejâ, reĆŸiser Lars fon Trir, 2003., iseÄak: 1.55.18-1.56.40.
Odbijanje slobode
Na kraju Grejs postaje zatoÄenik, nijednom ne posumnjajuÄi u svoju krivicu. Kad su je suoÄili sa tim da ,,ih je ona napravila takvim" ona postaje sve ono ĆĄto joj ideali ne dozvoljavaju.
Film ,,Dogvilâ, reĆŸiser Lars fon Trir, 2003., iseÄak: 1.57.10-1.58.40.