top of page

MANDERLEJ

Legenda: Film Manderlej je nastavak Dogvila, i takođe se bavi se etičkim i moralnim pitanjima pojedinaca, kao i druĆĄtva. Ovoga puta glavna protagonistkinja Grejs nailazi na grad u kojem i dalje vlada robovlasnički sistem i uz pomoć gangstera i moći koju ima oslobađa robove - afroamerikance. Ona koristi svoju moć da čini dobro. No, da li je sloboda, podarena ili nametnuta od strane nekog trećeg, u svetu u kojem nisu svi slobodni, jer nisu svi jednaki, istinita? Da li je tuđa definicija slobode dovoljno dobra da bude i naĆĄa, ili smo u njoj i dalje nezaĆĄtićeni i robovi? Represija nad siromaĆĄnima, nad ljudima tamne boje koĆŸe, i dalje postoji, ali zbog slobode koja je ,,poklonjena" sada je lakĆĄe nego ikad verovati da je onaj ko ne uspe da se obogati sam kriv za to. BivĆĄi robovi u filmu ne dozvoljavaju da dođe dotle, biraju manje zlo, da za sve ĆĄto je loĆĄe krive gazdu-vlasnika, jer su se slobodni sretali sa drĆŸavom koja je ne baĆĄ prijateljski nastrojena. Grejs, suočena sa straĆĄnom istinom - da neko moĆŸe izabrati da je rob pre nego da je slobodan, oseća bes, ali ni u jednom trenutku ne preispituje svoje motive i ,,nametanje slobode".

Poklonjena sloboda

Grejs smatra da je njena duĆŸnost, kao jedne srednjoklasne bele ĆŸene da se oduĆŸi crnim robovima zbog brutalnosti robovlasniĆĄtva. Ona veruje da im je podarila slobodu jedanko kao ĆĄto Amerika u to veruje.

 

Film ,,Manderlej", Lars fon Trir, 2005., 

Suočavanje sa slobodom

Demokratija u filmu je predstavljena kao sistem koji guĆĄi pojedinca koji se suprotstavlja volji većine. Da li većina ima pravo da nekom oduzme ĆŸivot? Ako je opasan po druge - da. A slobodu? Ako je veća vrednost od ĆŸivota?

Film ,,Manderlej”, reĆŸiser Lars fon Trir, 2005., isečak: 2.09.00- 2.11.00.

Gazdovanje slobodom

Grejs je razočarana time ĆĄto robovi ne vole svoju slobodu koliko je mislila da će je voleti. Ili koliko je ĆŸelela? Ili koliko se osećala krivom? Da li ĆŸeli da su slobodni ili ĆŸeli čistu savest?

 

Film ,,Manderlej”, reĆŸiser Lars fon Trir, 2003., isečak: 1.55.18-1.56.40.

Odbijanje slobode

Na kraju Grejs postaje zatočenik, nijednom ne posumnjajući u svoju krivicu. Kad su je suočili sa tim da ,,ih je ona napravila takvim" ona postaje sve ono ơto joj ideali ne dozvoljavaju.

 

Film ,,Dogvil”, reĆŸiser Lars fon Trir, 2003., isečak: 1.57.10-1.58.40.

© 2015 Zaƥto se plaƥimo Lars fon Trira?

  • w-facebook
bottom of page